Kristina Gudlin – Ratovi zvijezda: problematika žanra

Otkad su se Lucasovi Ratovi zvijezda 1977. godine pojavili na srebrnom platnu, izazvali su opće oduševljenje i postali dio popularne kulture. Generacije gledatelja i obožavatelja od te su godine imali priliku pratiti pustolovine glavnih likova jednom davno u dalekoj galaksiji. Na spomen Ratova zvijezda, kako kod obožavatelja, tako i kod ne-obožavatelja, prva je asocijacija znanstvena fantastika ili koja druga varijanta sintagme: science fiction, SF ili, rjeđe, ZF.
Pomnijom analizom filmova dolazi se do zaključka da je svrstavanje Ratova zvijezda u samo jednu ladicu, znanstvenu fantastiku, u stvari prenaglo i prejednostavno. Tako je cilj ovoga predavanja pokazati da Ratovi zvijezda nisu samo znanstvena fantastika. Pri analizi pojedinoga filmskoga ostvarenja filmovi se najprije svrstavaju u primarnu kategoriju – filmski rod, konkretno u ovome primjeru u rod igranoga filma. U literaturi se nailazi na problem neujednačenosti kriterija za svrstavanje kojega filma u ovaj rod pa će u predavanju između ostaloga biti riječi i o tome.
Potom, pri određivanju specifičnije kategorije – žanra ovih filmova, nastaje problem. Kod ovoga aspekta također postoji teorijska neusuglašenost. U literaturi se nailazi na različite termine – žanr i podvrsta roda dva su različita termina koja označavaju isto. Pojedini filmolog daje svoje viđenje podjele roda igranoga filma. Nadalje, zbog težnje za žanrovskim čistunstvom, Ratove zvijezda svrstava se samo u znanstvenu fantastiku zanemarujući pritom elemente ostalih filmskih žanrova.
U Ratovima zvijezda se uz elemente znanstvene fantastike javljaju i elementi fantastike, bajke, pustolovnoga filma, akcijskoga filma, detektivskoga filma i horora. U ovome će se radu nastojati ukazati na razliku između fantastike i znanstvene fantastike iznoseći pritom elemente i primjere za spomenuta dva žanra, ali i ostale nabrojane. Cilj je pokazati kako žanrovsko čistunstvo nije nužno i da su Ratovi zvijezda filmovi koji spajaju elemente različitih žanrova u jednu smislenu cjelinu, tvoreći pritom potpuno kohezivni svijet.

 

Godine 2018. diplomirala kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izlagala je na međunarodnim konferencijama i simpozijima u Zagrebu, Krakovu, Ljubljani, Osijeku i Banjoj Luci. Objavila je radove u međunarodnim zbornicima. Područje interesa su joj (kognitivna) lingvistika, analiza diskursa i popularna kultura.